Vitamin D u organizmu

Vitamin D nazivamo još i sunčevim vitaminom obzirom da nastaje u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu. Sintetizira se u koži pomoću endogenog kolesterola (7-dehidrokolesterola).

Otkriven je tek dvadesetih godina prošlog stoljeća, a godine 1922. dobio je naziv vitamin D. Ubrzo nakon toga, 1925. godine, otkriveno je da se može proizvoditi u koži pomoću ultraljubičastih zraka.
Čak 15 do 30 minuta izlaganja suncu dovoljno je da se podmire dnevne potrebe, ali u nedostatku izlaganja suncu, posebice u zimskom periodu, prehrana i suplementacija postaju njegov jedini izvor.

Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da skoro 50 % populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi.

Broj namirnica koje sadrže vitamin D vrlo je ograničen i zbog toga je unos ovoga vitamina putem hrane u prosjeku je vrlo malen u populaciji, iznosi svega 20 % od ukupnih dnevnih potreba.

Najpoznatiji oblici ovog vitamina su kolekalciferol (vitamin D3) iz namirnica životinjskog podrijetla i ergokalciferol (vitamin D2) podrijetlom iz biljnih namirnica.

Kolekalciferol je oblik koji se prirodno proizvodi u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz derivata kolesterola. Nalazimo ga u uljima riblje jetre i drugim životinjskim mastima pa se može u tijelo unositi i hranom. Drugi oblik vitamina D, ergokalciferol ili vitamin D2, također se može hranom unositi u organizam. Taj se oblik proizvodi pomoću sunčevog svjetla iz ergosterola u nekim biljkama, osobito gljivama i kvascu. Osobito se upotrebljava u obogaćivanju hrane vitaminom D (npr. mlijeko i margarin).

Bez obzira radi li se o endogenom (onome koji smo stvorili uz pomoć sunčeve svjetlosti) ili egzogenom obliku vitamina D (iz hrane i dodataka prehrani), on u našem organizmu mora proći proces aktivacije do svog konačnog oblika, 1,25-dihidroksi kolekalciferola koji obavlja niz važnih uloga u našem organizmu.

Rizične skupine za pojavu hipovitaminoze D su sve osobe s nedovoljnim izlaganjem suncu (osobito dojenčad) i osobe koje žive na prostorima veće zemljopisne širine (iznad 40° geografske širine) te u gradovima s većom koncentracijom smoga. Neizlaganje suncu iz objektivnih ili subjektivnih razloga najčešći je razlog nedostatka vitamina D. Upotreba sredstava za zaštitu od sunca s zaštitnim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 %. Nadalje, osobe s tamnom puti moraju se izložiti suncu 3-5 dulje da bi proizvele istu količinu vitamina D kao i svjetlopute osobe. 

  • Vitamin D doprinosi normalnoj apsorpciji / iskorištenju kalcija i fosfora
  • Vitamin D doprinosi normalnoj razini kalcija u krvi
  • Vitamin D ima ulogu u procesu dijeljenja stanica
  • Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava
  • Vitamin D doprinosi održavanju normalne funkcije mišića
  • Vitamin D doprinosi održavanju normalnih kostiju i zubi