U tijelu se odvija niz reakcija koje pripremaju organizam na suočavanje s opasnosti uslijed stresnih situacija. Zato se može tvrditi da je stres esencijalan za preživljavanje.
Stresne situacije, odnosno stresori mogu biti različiti čimbenici iz okoliša, koji utječu na pojedinca mijenjajući mu svakodnevicu. Oni imaju glavni utjecaj na raspoloženje i zdravlje pojedinca. Akutni stresovi kod mladih, zdravih osoba mogu biti prilagodljivi i obično ne uzrokuju zdravstvene poteškoće. Međutim, konstantna izloženost stresu, osobito kod starijih pojedinaca s lošijim zdravstvenim statusom, može narušiti zdravlje, ali i utjecati negativno na raspoloženje, volju i, općenito, na kvalitetu života. Najčešći organski sustavi koji su osjetljivi na stresne situacije su kardiovaskularni i imunološki sustav. Utjecaj na kardiovaskularni sustav očituje se u obliku povišenog krvnog tlaka i hipertrofije, što vodi do razvoja ateroskleroze i oštećenja arterija. Česti utjecaji stresora na imunološki sustav rezultiraju njegovim slabijim djelovanjem, posebice kod starijih osoba.