Današnji tempo života obilježen je prekomjernim stresom koji nastaje kao posljedica čestog osjećaja tjeskobe, nedostatka vremena, pritiska koji stvaraju brojne obaveze te sve veća ovisnost o upotrebi tehničkih sredstava. Kao posljedica takvog načina života, neredovitog uzimanja obroka, konzumacije jednolične, preobilne i prekalorične prehrane, premalo kretanja i tjelesne aktivnosti javljaju se brojni poremećaji poput prekratkog trajanja sna, pretilosti te brojnih probavnih tegoba koji su postali učestali u životu suvremenog čovjeka.
Čuvajući probavni sustav sami sebi osiguravamo dobro zdravstveno stanje.
Probavni sustav je najsloženiji sustav ljudskog organizma. To je sustav organa i žlijezda koje imaju zadaću razgraditi hranu i pretvoriti je u hranjive tvari koje odlaze u krvotok i opskrbljuju tijelo energijom, dok se otpadne tvari izlučuju iz organizma. Probava započinje u ustima.
Zubima uz pomoć enzima iz sline usitnjavamo komade hrane koja zatim ide u jednjak koji uzastopnim stezanjem mišića tjera hranu prema želucu. Stijenka želuca proizvodi probavne sokove koji razgrađuju hranu na još manje dijelove. Prolaskom kroz dvanaesnik hrana ulazi u tanko crijevo. Žučni mjehur sadrži žuč, tekućinu koju proizvodi jetra, a koja pomaže u probavljanju masti.
Probavni sokovi koji se oslobađaju iz gušterače sudjeluju u razgradnji ugljikohidrata i bjelančevina. Iz tankog crijeva hranjive tvari ulaze u krvotok do stanica gdje se iskorištavaju za energiju i druge procese. U debelom crijevu se apsorbiraju mineralne tvari i voda, a bakterijska fermentacija oblikuje stolicu. Izbacivanjem stolice iz probavnog trakta završava proces probave.
Probavne tegobe mogu biti različitog tipa: od osjećaja nadutosti i težine u želucu, preko žgaravice i nepodnošenja određenih namirnica (intolerancija na laktozu, fruktozu ili histamin iz hrane), do zatvora uzrokovanog slabijom pokretljivošću crijeva i neravnotežom crijevne flore.
Za zdravlje probavnog sustava važni su vitamini i drugi nutrijenti, enzimi i prehrambena vlakna. Konzumirajući hranu koja ima malu nutritivnu vrijednost te sadrži niski udio bioaktivnih komponenti, može doći do pothranjenosti i slabljenja imunološkog sustava. Nedostatak enzima dovodi do probavnih smetnji jer se hrana ne može u potpunosti probaviti. Ljudsko tijelo proizvodi vlastite enzime, međutim potrebno ih je nadopunjavati kroz konzumaciju prirodnih izvora enzima ili dodataka prehrani. Važnu ulogu u probavi čine prehrambena vlakna koja apsorbiraju vodu te tako povećavaju volumen stolice, omogućujući bržu eliminaciju otpada i toksina iz tijela.
Na tržištu postoje različiti dodaci prehrani koji pomažu da probavni sustav održi zdravim. Prilikom izbora treba voditi računa o tome da proizvod nudi što cjelovitije rješenje te da su zastupljeni svi oni elementi koji sa važni za zdravlje probavnog sustava.
Vlakna, enzimi i vitamini su najpoželjniji gosti našeg probavnog sustava.