Asparagus acutifolius L. je samonikla biljna vrsta iz obitelji Asparagaceae, a rasprostranjena je duž Sredozemlja. Naziv roda Asparagus dolazi od perzijske riječi asparag što znači izdanak ili mladica, a odnosi se na mlade mlade izdanke koji svakog proljeća iznova izbijaju iz podzemnih dijelova biljke. Šparoge se beru u proljeće, dok je stabljika sočna i dok ne odrveni jer tada postaje nepogodna za jelo.
Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu i cijenjena je kao delicija već tisućljećima.
U Kini je šparoga poznata još od 3000. god. pr. n . e, a koristili su je i Egipćani, Grci i stari Rimljani, znajući za njezinu ljekovitost i hranjivost.
U staroj Kini vrsta Asparagus lucidus upotrebljavala se za liječenje suhog kašlja, za liječenje oteklina na koži, kao i čireva te za ublažavanje temperature i bolova u nogama. Kupelj od šparoge pripremala se za posebne goste, kao znak najveće pažnje.
Ljekovitost kupelji od šparoge poznavali su, naravno, i stari Egipćani, koji su šparoge cijenili kao svete biljke. To pokazuje i činjenica da su je, uz celer, ostavljali u grobnicama kao darove za mrtve.
Također, freske sa šparogama u Pompejima ukazuju da se šparoge dosta cijenili i stari Rimljani, a njena pak afrodizijačka svojstva već odavno su prepoznali Arapi.
Kod nas je prisutna širom Dalmacije i Istre, a njeno je stanište uglavnom uz obalu, među makijom i šikarom te u šumama hrasta crnike.
Šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i uz to održavati vitku liniju.
Izdanci šparoge obiluju kalijem, fosforom, sumporom, kalcijem, magnezijem, željezom i cinkom. Sadrže visoki udio vitamina C i folne kiseline te nešto nešto manje vitamina A i E.
Divlja šparoga je poznata kao najbogatiji izvor glutationa, jednog od najjačih antioksidansa u organizmu čovjeka.
Diuretska svojstva šparoga poznata su bila još u antičkom dobu, a danas je poznato da upravo raznolikost minerala, zajedno s aktivnom aminokiselinom asparaginom čini šparoge snažnim prirodnim diuretikom. Zbog toga se šparoge koriste i za ublažavanje simptoma reumatoidnog artritisa te kod povišenog krvnog tlaka.
Šparoga također potiče rad bubrega, pomaže uklanjaju kamenaca u žuči i mokraćnom mjehuru, te čisti krv izlučivanjem raznih toksina, stoga se široko koristi za detoksikaciju organizma.
Zbog visokog sadržaja folne kiseline, šparoge su popularne i kod trudnica i doilja. Zajedno s folnom kiselinom, vitamin B6, također prisutan u šparogama, pomaže u sprječavanju nakupljanja homocisteina u krvi, što se odražava na očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava.
Visoke koncentracije flavonoida rutina pridonose jačanju krvnih žila, ali i potencijalno djeluje smanjenju učestalosti pojave karcinoma debelog crijeva.
